Napomena o partnerskim linkovima: Neki linkovi u ovom članku su partnerski linkovi. To znači da mogu dobiti malu proviziju ili naknadu ako ih koristiš, bez dodatnih troškova za tebe. Hvala ti što podržavaš Navadala Stories.
Rezervisale smo izlet u pustinju s posmatranjem zvijezda iz Hurgade jer smo željele doživjeti nešto više od plaža i Crvenog mora. Htjele smo vidjeti egipatsku pustinju, uživati u zalasku sunca i provesti večer pod zvijezdama.
Naša avantura započela je vožnjom terenskim vozilom 4×4 kroz pustinju, u društvu još sedam putnika. Zajedno s vozačem bilo nas je ukupno deset, a sama vožnja bila je poseban doživljaj. Svako ko je bio na afričkom safariju vjerovatno zna za čuvenu „afričku masažu“, vožnju punu truckanja u kojoj osjetite svaki kamen i svaku neravninu na putu. Nije to bila najudobnija vožnja, ali se svakako isplatila.
IN THIS ARTICLE
Beduinsko selo i zalazak sunca u pustinji
Naša prva stanica bilo je beduinsko selo, gdje su nas dočekali šoljicom tradicionalnog čaja. Činilo se da je selo uređeno prvenstveno za posjetioce, ali meni to nije smetalo. Tako smo mogle steći utisak o beduinskoj tradiciji i svakodnevnom životu, dok su stanovnici pravih beduinskih sela mogli zadržati svoju privatnost.
Nakon uzbudljive vožnje imale smo malo vremena da se odmorimo i uživamo u čaju. Sunce se već polako spuštalo, pa smo se ubrzo uputili prema obližnjem brdu kako bismo posmatrali zalazak sunca.
Popeli smo se na stijene, a pogled je bio nevjerovatan. Pustinja se prostirala svuda oko nas, s planinama i kamenitim predjelima na sve strane. Dok je sunce polako nestajalo iza horizonta, boje neba i okolnog pejzaža počele su se mijenjati.
Sjediti na tim stijenama i posmatrati zalazak sunca nad egipatskom pustinjom bio je jedan od mojih najljepših trenutaka tokom cijelog putovanja.
Penjanje na kamenita brda egipatske Istočne pustinje kako bismo posmatrali zalazak sunca. Pogled s vrha bio je vrijedan svakog koraka.
Beduinski hljeb i večera pod šatorom
Nakon što je sunce zašlo, vratili smo se u kamp, gdje nam je jedna mještanka pokazala kako se priprema tradicionalni beduinski hljeb. Imali smo priliku i sami pokušati. Srećom, tijesto se razvijalo na način koji nas je podsjetio na pripremu tradicionalne bosanske pite, pa nam rukovanje oklagijom nije bilo ništa novo!
Žena je također nudila na prodaju ručno izrađene kreme i biljne čajeve, pa smo svi kupili ponešto za ponijeti kući.
Kasnije smo se okupili pod velikim šatorom na večeri. Poslužili su nam ono što su naši domaćini predstavili kao tradicionalno beduinsko jelo. Uživali smo u hrani i mirnoj pustinjskoj atmosferi dok se oko nas polako spuštala noć.
Ali dio večeri kojem sam se najviše radovala tek je slijedio.
Noćno nebo kroz teleskop
Nakon večere konačno je došlo vrijeme za posmatranje zvijezda. Naš vodič postavio je teleskop, a prvo što smo posmatrali bio je Mjesec. Naravno, vidjela sam Mjesec bezbroj puta, ali nikada na ovaj način. Kroz teleskop se njegova površina vidjela nevjerovatno detaljno. Mogla sam jasno vidjeti kratere, koje sam do tada poznavala samo s fotografija. Nikada prije nisam imala osjećaj da mi je Mjesec tako blizu.
Od Mjesečevih kratera do Mliječnog puta iznad mene, jedna od najčarobnijih noći mog putovanja kroz Egipat.
Posmatrali smo i Veneru, Antares, Arktur i druge zvijezde koje su te večeri bile vidljive na pustinjskom nebu. Daleko od jakih svjetala Hurgade, noćno nebo bilo je doživljaj za sebe. Posmatrati zvijezde usred pustinje bio je sasvim drugačiji osjećaj nego gledati ih iz grada.
A onda nam je vodič počeo pričati priče.
Ne samo o zvijezdama koje smo mogli vidjeti kroz teleskop, već i o ljudima koji su posmatrali isto nebo hiljadama godina prije nas. Govorio nam je o starim Egipćanima, njihovom razumijevanju Sunca i zvijezda te važnoj ulozi koju je nebo imalo u njihovim vjerovanjima o životu, smrti i svijetu koji ih okružuje.
Partnerski link
Došli smo u pustinju kako bismo uživali u zalasku sunca i posmatrali zvijezde. Nisam očekivala da će nas ta večer upoznati i s nekim zanimljivim crticama historije starog Egipta.
I upravo tu počinje sljedeći dio ove priče.
Kada je nebo vodilo stare Egipćane
Za stare Egipćane nebo je bilo mnogo više od lijepog prizora. Kretanje Sunca, Mjeseca i zvijezda bilo je usko povezano s njihovim religijskim vjerovanjima, kalendarom, poljoprivredom i razumijevanjem života i smrti.
01 Zalazak sunca i zagrobni život
Jedna od prvih stvari koje nam je vodič objasnio bila je zašto su čuvene piramide u Gizi izgrađene na zapadnoj strani Nila. Za stare Egipćane Sunce je predstavljalo ciklus života. Izlazilo je na istoku, donoseći novi dan, a nestajalo na zapadu, simbolizirajući smrt i putovanje u zagrobni život.
Vjerovali su da bog Sunca Ra tokom noći putuje kroz podzemni svijet, prije nego što se ponovo rodi s izlaskom Sunca.
02 Orion i tri piramide u Gizi
Naš vodič ispričao nam je i o fascinantnoj povezanosti između tri velike piramide u Gizi i zvijezda. Tri zvijezde Orionovog pojasa, Alnitak, Alnilam i Mintaka, formiraju prepoznatljivu liniju na noćnom nebu. Prema jednoj popularnoj teoriji, tri glavne piramide postavljene su tako da odražavaju raspored ovih zvijezda.
Iako ova teorija nikada nije naučno potvrđena, povezanost Oriona s vjerovanjima starih Egipćana zaista je postojala. Stari Egipćani povezivali su Oriona s Ozirisom, bogom zagrobnog života i uskrsnuća.
Posmatrajući zvijezde te večeri, bilo je posebno zanimljivo zamisliti koliko su ta ista sazviježđa bila važna ljudima prije nekoliko hiljada godina.
03 Sirijus i poplave Nila
AJoš jedna važna zvijezda u starom Egiptu bio je Sirijus, najsjajnija zvijezda na našem nebu. Egipćani su Sirijus povezivali s boginjom Sopdet. Njegovo prvo pojavljivanje na istočnom nebu neposredno prije izlaska Sunca, nakon perioda u kojem nije bio vidljiv, tradicionalno se podudaralo s početkom sezone godišnjih poplava Nila.
Ove poplave donosile su plodno tlo na okolna područja, omogućavajući poljoprivredu u inače sušnom okruženju. Posmatranje Sirijusa pomagalo je starim Egipćanima da prate smjenu godišnjih doba i imalo je važnu ulogu u njihovom kalendaru.
04 Sazviježđa i egipatski kalendar
Mnogo prije pojave modernih satova, stari Egipćani koristili su nebo za mjerenje vremena. Posmatrali su grupe zvijezda poznate kao dekani, koje su se pojavljivale u različitim periodima tokom noći. Pomoću njih dijelili su noć na sate. Njihov kalendar imao je 365 dana, podijeljenih na 12 mjeseci od po 30 dana, uz pet dodatnih dana na kraju godine.
Horoskopski znakovi koje danas poznajemo postali su dio egipatske astronomske tradicije mnogo kasnije, posebno tokom grčkog i rimskog perioda.
Za stare Egipćane posmatranje neba bilo je i praktičan način organizovanja svakodnevnog života i važan dio njihovih religijskih vjerovanja.